Liječnici tvrde da ove tri navike skraćuju život: "Ako ovo radite u tridesetima, već ste u problemu"

Istraživači identificirali tri "rizične" navike

Nova studija objavljena u časopisu Annals of Medicine istaknula je pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i nedostatak tjelesne aktivnosti kao snažne pokazatelje lošeg dugoročnog mentalnog i fizičkog zdravlja – koje se može očitovati već sredinom tridesetih godina.

U ovoj opservacijskoj studiji pratilo se 326 sudionika rođenih u Finskoj, od djetinjstva do ranih šezdesetih godina života. Istraživači su prikupljali podatke o mentalnim i fizičkim zdravstvenim parametrima u dobi od 27, 36, 42, 50 i 61 godine, putem samoprocjena i liječničkih pregleda.

Sudionici su odgovarali na pitanja o simptomima depresije i psihološkom blagostanju kao dio procjene mentalnog zdravlja, dok su fizičko zdravlje i metabolički rizik mjereni krvnim tlakom, opsegom struka, razinom šećera u krvi i kolesterola. Subjektivne procjene općeg zdravlja također su bilježene svake godine.

Konkretno, znanstvenici su analizirali tri "rizična" ponašanja tijekom trajanja studije: pušenje, značajnu konzumaciju alkohola i nedostatak tjelovježbe.

"Nezarazne bolesti, poput bolesti srca i raka, uzrokuju gotovo tri četvrtine smrti širom svijeta“, rekla je glavna autorica i znanstvenica za zdravlje dr. Tiia Kekäläinen u priopćenju za javnost.

"Međutim, pridržavanjem zdravog načina života, pojedinac može smanjiti rizik od razvoja ovih bolesti i povećati šanse za dulji život."

Rezultati studije

Rezultati su pokazali da su odrasli u srednjim tridesetima imali lošije mentalno i fizičko zdravlje ako su u dvadesetima i ranim tridesetima pušili, pretjerano konzumirali alkohol i izbjegavali tjelesnu aktivnost.

Kako bi došli do rezultata, istraživači su koristili sustav bodovanja za svaku rizičnu naviku. Simptomi depresije i psihološko blagostanje ocjenjivani su na ljestvici od 1 do 4 boda; samoprocjena zdravlja od 1 do 5; a metabolički rizik od 0 do 5 bodova.

Kao što se i očekivalo, neaktivni sudionici imali su lošije fizičko zdravlje. Pušenje je bilo povezano s mentalnim poteškoćama, dok je pojačana konzumacija alkohola rezultirala pogoršanjem i fizičkog i mentalnog zdravlja. Dugoročna kombinacija sve tri rizične navike dovela je do:

• povećanja simptoma depresije za 0,38 bodova,
• porasta metaboličkog rizika za 1,49 bodova,
• pada psihološkog blagostanja za 0,14 bodova,
• i smanjenja samoprocjene zdravlja za 0,45 bodova.

"Naši nalazi naglašavaju važnost suzbijanja rizičnih zdravstvenih ponašanja poput pušenja, prekomjernog konzumiranja alkohola i tjelesne neaktivnosti što ranije, kako bismo spriječili njihovo nakupljanje tijekom godina i negativan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje u starijoj dobi“, objasnila je dr. Kekäläinen.

Prema studiji, vjerojatnost da će odrasli u srednjim tridesetima imati loše mentalno i fizičko zdravlje značajno raste ako puše, konzumiraju veće količine alkohola i nemaju redovitu tjelesnu aktivnost. Ipak, to ne znači da je kasno za promjene.

"Nikada nije kasno za usvajanje zdravijih navika. Čak i promjene u srednjoj dobi mogu donijeti koristi u starijim godinama", istaknula je Kekäläinen.

Ograničenja istraživanja

Ova studija, kao i svaka druga, ima svoja ograničenja. Autori priznaju da bi u budućim istraživanjima trebalo uključiti i prehranu kao važan čimbenik. Također, određena ponašanja možda nose veći rizik od drugih, no to nije detaljno ispitano. Na kraju, buduće studije trebale bi istražiti i kako loše mentalno i fizičko zdravlje mogu pridonijeti razvoju rizičnih navika, jer te dvije pojave često djeluju zajedno.