Prikupili više potpisa nego što su dobili glasova: Neslavni rekorder dobio ih samo 37

Podrazumijeva se i da taj netko ima čvrste razloge, relativno veliku podršku i dobar program za tu političku avanturu.

Često kandidati koji podbace na izborima, tvrde da su im nekim čudom "nestali glasovi" pogotovo kad na glasačkim mjestima dobiju manje glasova nego prikupljenih potpisa na uličnim štandovima.

Kalinić kaže da je dobio manje glasova nego potpisa?

U srijedu se u Novom danu na N1 zagrebački gradonačelnički kandidat Pavle Kalinić, koji je u prvom krugu izbora završio na posljednjem mjestu s 3,84 posto iliti 10.944 glasa požalio da ga je "iznenadio taj rezultat".

"Jesu li moji glasovi nestali ili nisu, o tome sad ne vrijedi raspravljati. Očekivao sam daleko veći rezultat", kazao je.

Kalinić je, inače, Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predao 7.777 potpisa iako je, kaže, prikupio znatno više.

"Predali smo 7.777 potpisa, a imali smo nešto sitno preko 13 tisuća. Ispalo je da nisu glasali ni oni koji su se potpisali, ali ne može se to dokazati i tu nema popravnoga", rekao je Kalinić u Novom danu na N1.

Potpis ne znači i obvezu glasanja

Ispada da je Kalinić ostao 'kratak' bar za dvije tisuće glasova jer je računao da su mu glas trebali dati svi koji su dali i potpise podrške njegovoj kandidaturi. Osim toga, i lista s kojom se natjecao za Gradsku skupštinu i čiji je nositelj bio, dobila je 9.913 glasova, također manje nego što je, po njegovim tvrdnjama, dobio potpisa.

No, davanje potpisa podrške potpisom nekom kandidatu ne podrazumijeva i obvezu glasanja za tog kandidata niti izlazak na biralište.

Puno većih nesrazmjera od onoga na koji se žali Kalinić bilo je diljem Hrvatske na prošlonedjeljnim lokalnim izborima. Mnogi gradonačelnički kandidati nadobudno startajući u izbornu utrku s dovoljno prikupljenih potpisa, na cilju su dobili čak i upola manje glasova.

U Zaboku dvojica s najmanje glasova

Najzorniji primjer toga zabilježen je u Zaboku, gradu s niti 9 tisuća stanovnika, gdje je bilo čak šestero kandidata za gradonačelnika. S obzirom na veličinu grada trebali su prikupiti 250 potpisa no čak trojica kandidata dobili su manje glasova od toga, a i četvrti je s 316 dobivenih glasova jedva prebacio broj prikupljenih potpisa.

U Zaboku su i dvojica neslavnih rekordera. Nezavisni kandidat Zvonko Moštak dobio je samo 37 glasova - osam puta manje od broja potpisa koje je morao prikupiti da bi se uopće kandidirao. Nije se proslavio ni Miljenko Jerneić, kandidat Zagorske stranke. On je dobio 47 glasova na izborima.

Desetoro 'dvoznamenkastih'

Osim njih dvojice, u službenim rezultatima lokalnih izbora na stranicama DIP-a pronašli smo još osam gradonačelničkih kandidata koji su dobili dvoznamenkasti broj glasova.

U Komiži, gdje je za kandidaturu bilo potrebno prikupiti 100 potpisa, natjecalo se četvero kandidata. Nezavisni Jozo Režić dobio je 45 glasova, a kandidat HDZ-a Marko Franić 66.

U Opuzenu je za kandidaturu bilo potrebno prikupiti 150 potpisa, natjecalo se četvero kandidata, a kandidat Mosta Marin Kapović dobio je 54 glasa. Inače, Opuzen i dolina Neretve donedavno su slovili kao izborna baza te stranke.

U Vrlici je za kandidaturu bilo potrebno priložiti 100 potpisa birača. Kandidata je bilo četvero, a nezavisna Božena Mučalo osvojila je 70 glasova, 30 manje od 'osvojenih' potpisa.

U Pločama su kandidati za gradonačelnika trebali priložiti 250 potpisa. Skupio ih je i nezavisni Goran Marković-Tomak, da bi na dan izbora dobio triput manje - 73 glasa.

Puno kandidata s malo glasova

Iako ima samo pet i pol tisuća stanovnika, Mali Lošinj je na ovim lokalnim izborima imao čak šestero gradonačelničkih kandidata, baš kao Rijeka i Split. Tamo je trebalo prikupiti 250 potpisa za kandidaturu, a kandidat Domovinskog pokreta Ivica Krstaš dobio je 78 glasova - 172 manje od prikupljenih potpisa. Inače, od šestero kandidata u Malom Lošinju, troje ih je, uključujući Krstaša, dobilo manje glasova nego potpisa za svoje kandidature.

I u Križevcima je bio velik interes za gradonačelničku fotelju. U tom gradu s nešto više od 10 tisuća stanovnika bilo je čak sedam kandidata, baš kao i u Zagrebu. Morali su prikupiti najmanje 450 potpisa, a kandidat DOMiNO-a Denis Kuzijev dobio je pet puta manje glasova - 83.

U Pregradi, s nešto manje od 6 tisuća stanovnika, trebalo je prikupiti 250 potpisa za kandidaturu. Nakon što ih je prikupio, nezavisni Stjepan Miklaužić dobio je samo 92 glasa, iako je ondje izlaznost bila sasvim pristojnih 52,6 posto.

Dobio 704 potpisa više nego glasova

I u nekim većim gradovima, gdje je trebalo prikupiti i veći broj potpisa za kandidaturu, bilo je podosta onih koji su na koncu dobili manje glasova nego potpisa.

U Šibeniku je u prvom krugu izbora za gradonačelnika bilo šest kandidata koji su trebali prikupiti 900 potpisa za kandidaturu. Troje njih na izborima je dobilo manje od 900 glasova.

U Dubrovniku je bilo devet gradonačelničkih kandidata. Oni su predali 900 potpisa, a četvero ih je u nedjelju dobilo manje glasova od tog broja. Najmanje od njih kandidat HNS-a Valentin Dumović - 196 glasova, što znači da čak 704 građana koji su ga podržali kao kandidata nisu glasali za njega.

Najdrastičniji primjer - Samobor

U Slavonskom Brodu također je trebalo prikupiti 900 potpisa da bi se išlo u utrku za gradonačelnika. Bilo je osam kandidata, a čak četvero njih na koncu je dobilo manje glasova nego potpisa, uključujući kandidate SDP-a i DP-a.

I u Puli je trebalo podastrijeti 900 potpisa da bi se bilo gradonačelničkim kandidatom. Od deset njih koliko ih je bilo u prvom krugu, četvero je dobilo manje glasova nego potpisa.

No najdrastičniji primjer je Samobor. Tamo je trebalo 900 potpisa za kandidaturu, a na izborima za gradonačelnika (odlučenima već u prvom krugu) bilo je sedmero kandidata. Od tih sedmero, čak pet ih je dobilo manje glasova od predanih potpisa. Među njima i kandidati HDZ-a, SDP-a i Možemo!.

36 kandidata s manje od 200 glasova

Od ukupno 441 gradonačelničkih kandidata na ovim lokalnim izborima, njih 36 - što je 8 posto, dobilo je manje od 200 glasova.

Iako je uglavnom riječ o kandidatima u malim i srednjim gradovima gdje je manji broj glasača i glasova u igri, ipak se postavlja pitanje zašto u izbornu utrku idu oni koji ne mogu sa sigurnošću računati niti na glasove onih koji su im prethodno parafirali podršku.