Eskalaciji trgovinskog rata SAD-a i Kine ne nazire se kraj. Evo zašto se Peking ne povlači

Direktan obračun s Pekingom

Američki predsjednik Donald Trump najavio je tromjesečno odgađanje novih carina za većinu zemalja, no Kina je ostala iznimka, čime je poslana jasna poruka: Washington želi direktan obračun s Pekingom.

U samo tjedan dana, carine na kineski uvoz u SAD skočile su s 54% na 125%, uz već postojeće tarife iz Trumpovog prvog mandata. Kina nije ostala dužna – odgovorila je protumjerama koje sveukupne carine na američku robu podižu na 84%.

Stručnjaci ocjenjuju da bi ovakva eskalacija mogla voditi ka “tvrdome razdvajanju” – odnosno potpunom prekidu trgovinske i investicijske povezanosti dvaju najvećih svjetskih gospodarstava. “Ovo je najjasniji znak da idemo prema ekonomskom razlazu”, kaže Nick Marro iz Economist Intelligence Unit-a, prenosi CNN.

Kina je na ovo - pripremljena

Dok Trump tvrdi da Kina "želi dogovor, ali ne zna kako", iz Pekinga stiže sasvim drukčiji ton. Predsjednik Xi Jinping, najmoćniji kineski lider u desetljećima, smatra da Kina nema izbora osim oduprijeti se američkom “jednostranom pritisku”. Retorika u službenim kineskim medijima sve je nacionalističkija, a poruke jasne: Peking se na ovakav scenarij priprema godinama.

Već od prvog Trumpovog mandata i uvođenja sankcija kineskoj tehnološkoj tvrtki Huawei, Kina razvija strategiju otpornosti – od jačanja domaće potrošnje do premještanja proizvodnje u zemlje poput Vijetnama i Kambodže, kako bi se izbjegle američke carine. Paralelno se ulaže u tehnologije poput umjetne inteligencije, automatizacije i razvoj domaće proizvodnje poluvodiča.

SAD, s druge strane, riskira porast cijena za potrošače jer mnoge kineske proizvode ne može brzo zamijeniti. Prema procjeni analitičara JPMorgana, carinski udar mogao bi američke građane koštati i do 860 milijardi dolara, prije nego se osiguraju zamjene iz drugih zemalja.

Na meti srednji i mali proizvođači

U Kini bi pak veliki broj malih i srednjih proizvođača mogao doživjeti kolaps, što bi moglo izazvati val stečajeva i nezaposlenosti. No politički sustav u kojemu vladajuća Komunistička partija ne odgovara biračima, daje Pekingu veću fleksibilnost u donošenju teških odluka bez političke cijene.

“Kina je mnogo otpornija na ovakav pritisak nego što američki političari žele priznati”, kaže Victor Shih sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu. “Tijekom pandemije su zatvorili cijelu ekonomiju, pretrpjeli ogromne štete – i svejedno nastavili dalje.”

Ekonomski rat iscrpljivanja

Kineski državni mediji uvjeravaju da je zemlja spremna za dugotrajni “ekonomski rat iscrpljivanja”. U komentaru u People’s Dailyju, glavnom glasilu Komunističke partije, stoji kako Peking ima “bogato iskustvo” u trgovinskim sukobima i da su “odgovori dobro pripremljeni i dovoljni”.

Dok Trump potencijalno gubi podršku saveznika diljem svijeta zbog nepredvidive trgovinske politike, Kina jača suradnju s Europom i jugoistočnom Azijom – ne samo radi zamjene američkog tržišta, već i kako bi potvrdila svoju poziciju globalnog gospodarskog lidera.

Kako zaključuje analitičar Scott Kennedy iz američkog Centra za strateške i međunarodne studije: “Kina ima svojih slabosti, ali ako dođe do otvorenog ekonomskog sukoba – SAD ju neće moći uništiti. Kada Kina kaže da se ne može ekonomski zaustaviti, donekle su u pravu.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram