Američki obavještajci: Putinovi ciljevi u Ukrajini su se promijenili

Umjesto širenja sukoba, čini se da mu je trenutno prioritet učvrstiti kontrolu nad teritorijem koji su ruske snage već osvojile te stabilizirati rusko gospodarstvo koje se suočava s velikim izazovima, rekli su američki obavještajci upućeni u sadržaj izvješća za CNN.
Ovaj razvoj događaja predstavlja zaokret u odnosu na ranije obavještajne procjene, koje su sugerirale da Putin vjeruje kako ima vojni zamah i dovoljno ljudstva za vođenje iscrpljujućeg rata s ciljem potpune okupacije Ukrajine.

Novi ton u Putinovu pristupu podudara se s uvjerenjem administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi ruski predsjednik mogao biti otvoreniji za razgovore o miru. Dva izvora bliska tim razgovorima izjavila su da Trumpovi pregovarači u tom signalu vide potencijal za konkretan dogovor.

Unatoč tome, visoki američki dužnosnici i dalje su skeptični prema Putinovim namjerama. Iako trenutni nacrt mirovnog prijedloga ide u korist Rusiji, uključujući priznavanje većine teritorija pod ruskom kontrolom, sumnja se da bi Moskva takav dogovor mogla iskoristiti samo kao predah prije nove vojne ofenzive.

"Ne bih rekao da je Putin postao skromniji, ali svakako razmišlja u okvirima bližih, realnijih ciljeva", navodi visoko pozicionirani izvor.
Prijeteće poruke iz Trumpove administracije o dodatnim sankcijama, u kombinaciji s teškom ekonomskom situacijom u Rusiji, mogli bi dodatno pritisnuti Putina. S druge strane, SAD u pregovorima ističe mogućnost značajnih ulaganja kao "povijesnu priliku" za obje zemlje, ako rat prestane.

"Za Putina je ključno što će mu SAD ponuditi, ne samo kako bi mogao prikazati uspjeh domaćoj javnosti, već i da osjeti da je postigao nešto dovoljno važno za potencijalni predah, pa možda čak i novu fazu sukoba u budućnosti", kaže isti anonimni obavještajni dužnosnik.

Putin navodno i dalje ističe važnost regija koje, u njegovoj interpretaciji, čine "kolijevku ruske civilizacije", čime pokazuje da zadržava dugoročne ciljeve unatoč trenutnom taktičkom povlačenju. Dakle, ruski maksimalistički ciljevi i dalje postoje.

Stoga, nagađa se, Kremlj želi iskoristiti mirovne razgovore za skretanje međunarodne pažnje, da bi kasnije, kombinacijom vojne sile, ekonomske ucjene, propagande i političkog utjecaja, ostvario ciljeve ne samo u Ukrajini nego i šire.

Strategija Trumpove administracije

Početkom godine, američke obavještajne agencije upozorile su Trumpove savjetnike da Putin i dalje smatra Ukrajinu glavnim prioritetom, odmah iza očuvanja vlastitog režima. Također su ih upozorili da će Kremlj pokušati iskoristiti svako požurivanje mirovnih pregovora s američke strane.

Demokratski kongresnik Jason Crow, član Odbora za obavještajna pitanja, izjavio je kako Putin možda vidi šansu jer vjeruje da ima posla s predsjednikom koji je fokusiran na brz uspjeh i nema čvrstu strategiju.

"Putin misli da može ispregovarati dogovor koji se neće ozbiljno provoditi", izjavio je Crow.
Tijekom pregovora koji su počeli još u ranijoj fazi Trumpove administracije, Ukrajina je neprestano tražila sigurnosna jamstva SAD-a i Europe kao dio mogućeg rješenja. Time bi se osiguralo da, čak i ako ustupi dio teritorija, Rusiji bude onemogućeno ponovno pokretanje rata.

"Glavni cilj Rusije je dobiti međunarodno priznanje što većeg dijela teritorija i ostaviti Ukrajinu što slabijom", naglasio je jedan američki dužnosnik.

Dodao je i da nema indikacija da Putin vjeruje kako može zauzeti cijelu Ukrajinu, posebno zato što ruske snage već duže vrijeme ne uspijevaju ostvariti veći pomak na terenu.

"Njegov izračun se vjerojatno promijenio jer postoji sve veća želja da se sukob privede kraju. Slično tome, i američka strana sada drugačije pristupa ovoj situaciji, što vjerojatno utječe i na ruske kalkulacije", dodao je isti dužnosnik.

Teritorijalna pitanja

Rasprave se ponajviše usmjeravaju na pet ukrajinskih regija pod jakom ruskom kontrolom, uključujući Krim, koji je anektiran 2014. Trump je nedavno izjavio da Ukrajina neće uspjeti vratiti većinu izgubljenih područja.

Potpredsjednik JD Vance izjavio je prošlog tjedna kako SAD očekuje konačno primirje koje će se temeljiti na sadašnjim linijama bojišnice, uz moguće manje teritorijalne izmjene.

Trumpov pregovarač Steve Witkoff, koji se ove godine već četiri puta sastao s Putinom, kazao je da bi moglo doći do prekretnice.

"Mislim da smo možda blizu nečega što bi moglo imati globalni značaj."

Međutim, kod europskih saveznika raste zabrinutost jer trenutni prijedlog podrazumijeva da bi SAD mogao priznati teritorije koje je Rusija zauzela protivno međunarodnom pravu. Trump je već najavio da bi SAD mogao priznati ruski suverenitet nad Krimom, dok Moskva traži priznanje svih pet teritorija pod svojom djelomičnom ili potpunom kontrolom - što je Kijev jasno odbio.

Sumnje u Putinove namjere

Politički i obavještajni dužnosnici skeptični su prema stvarnim Putinovim motivima, smatrajući da koristi pregovore za kupovinu vremena.
"Vrijeme je da Putina tretiramo kao prevarantskog ratnog zločinca kakav i jest", izjavio je republikanski senator Roger Wicker, predsjednik senatskog Odbora za oružane snage, te pozvao Trumpa da ne dopusti iskorištavanje SAD-a.

Trump je nakon nedavnog sastanka sa Zelenskim u Vatikanu i ruskih napada na ukrajinske gradove počeo izražavati sumnje u Putinovu želju za mirom.

"Možda on zapravo i ne želi kraj rata, možda me samo zavlači i trebamo razmisliti o dodatnim mjerama - možda bankarskim ili sekundarnim sankcijama", napisao je Trump na Truth Socialu.



Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je da Washington želi brzo rješenje, ali je upozorio da je sukob u Ukrajini previše složen da bi se završio preko noći.

Zapadni obavještajni izvori tvrde da ruski napadi dokazuju Putinovu nespremnost na prekid vatre, no nada ipak ostaje.

"Ako se ponudi nešto doista iznimno, možda bi se moglo promijeniti i njegovo razmišljanje", zaključak je zapadnih dužnosnika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.