Živimo li u crnoj rupi? Znanstvenici iznijeli zastrašujuću teoriju

Od 1930-ih – kada je belgijski teoretski fizičar Georges Lemaître predložio da je svemir nastao iz "praatoma" – istraživači vjeruju da je sve što postoji eksplodiralo iz jedne točke beskonačne gustoće, odnosno singularnosti.

No, međunarodni tim fizičara, predvođen Institutom za kozmologiju i gravitaciju Sveučilišta u Portsmouthu, sada predlaže alternativu: svemir je nastao kao rezultat kolapsa pod djelovanjem gravitacije koji je stvorio ogromnu crnu rupu, prenosi The Telegraph.

Novo istraživanje

"Pokazali smo da gravitacijski kolaps ne mora završiti u singularnosti te da oblak materije u kolapsu može doseći stanje visoke gustoće i zatim odskočiti, proširujući se u novu fazu širenja", kazao je profesor Enrique Gaztañaga

Ono što se pojavi nakon tog 'odskoka' jest svemir koji je zapanjujuće sličan našem. Još iznenađujuće, ta faza ubrzanog širenja nastaje prirodno – ne kao posljedica hipotetskog polja, već iz same fizike tog odskoka.

Sada imamo potpuno razrađeno rješenje koje pokazuje da odskok nije samo moguć – nego je, pod pravim uvjetima, neizbježan."

Kršenje zakona kvantne mehanike

Teorija Velikog praska temelji se na klasičnoj fizici, ali znanstvenici su imali poteškoća da je usklade s poznatim učincima kvantne mehanike, koja postavlja granicu koliko se materija može zgusnuti.

Fizičari poput Rogera Penrosea i Stephena Hawkinga tvrdili su da gravitacijski kolaps unutar crne rupe mora voditi do singularnosti, no prema novom modelu to nije nužno. Materija ne mora biti beskonačno zgusnuta – već samo dovoljno da bi mogla ponovno "odskočiti".

Za razliku od teorije Velikog praska, novi model je usklađen i s općom teorijom relativnosti i s kvantnom fizikom.

Ograničenja kvantne fizike

Prof. Gaztañaga dodaje:

"Za razliku od poznatih teorema o singularnosti Penrosea i Hawkinga, koji pretpostavljaju da se materija može beskonačno zgusnuti, mi se oslanjamo na činjenicu da kvantna fizika postavlja temeljna ograničenja u tom pogledu.

Model Svemira kao crne rupe također nudi novu perspektivu našeg mjesta u kozmosu. U ovom okviru, cijeli naš promatrani svemir nalazi se unutar unutrašnjosti crne rupe nastale u nekom većem ‘roditeljskom’ svemiru.

"Nismo posebni"

"Nismo posebni. Ne svjedočimo rađanju svega iz ničega, već nastavku kozmičkog ciklusa – oblikovanog gravitacijom, kvantnom mehanikom i dubokim međusobnim povezivanjem tih pojava", dodaje Gaztañaga.

Teoriju da bi svemir mogao postojati unutar crne rupe prvi je 1972. predložio indijski teoretski fizičar Raj Kumar Pathria, ali nije naišla na širu podršku.

No nedavna opažanja svemirskog teleskopa James Webb ponovno su pobudila zanimanje za ovu ideju.

Svemir kao crna rupa

Nova teorija, nazvana Svemir kao crna rupa ("Black Hole Universe"), sugerira da rođenje svemira nije nastalo iz ničega, već predstavlja nastavak kozmičkog ciklusa.

Također implicira da je rub našeg svemira zapravo horizont događaja crne rupe – granica izvan koje svjetlost ne može pobjeći – što onemogućuje da vidimo izvan njega, u naš roditeljski svemir. A istovremeno sugerira da i druge crne rupe mogu sadržavati skrivene svemire.